WWF OBJAVIO IZVJEŠTAJ O STANJU PLANETA 2016. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
Prirodu možemo oporaviti jedino reformom prehrambenog i energetskog sustava
Posljednja istraživanja pokazuju da će se brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiti za dvije trećine, stoji u danas objavljenom WWF-ovom
„Izvještaju o stanju planeta 2016.“
MOSTAR - Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planet Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.
Prema izvještaju, globalne populacije riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, manje su za 58 posto u odnosu na 1970. Tako gledano, do 2020. bi se divlji svijet mogao smanjiti za dvije trećine. Tada na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i provedba prvih mjera zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Postizanje međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020. pridonijet će ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu opstanka divljih vrsta diljem svijeta.
U izvještaju WWF-a koristi se Indeks živućeg planeta Londonskog zoološkog društva (engl. Zoological Society of London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.
„Izvještaj jasno predočava da divlje vraste ubrzano nestaju. Ukoliko vrste u potpunosti nestanu, ekosustavi će propasti i odnijeti čisti zrak, vodu, hranu, te klimatske uvjete koje nam trenutno pružaju. Imamo potrebne alate koji nam mogu pomoći da riješimo pitanje nestanka populacija, stoga se moramo aktivirati i početi koristiti postojeće alate, kako bismo sačuvali živući planet.“ izjavio je tijekom održanog predavanja, direktor zaštite okoliša WWF Mediteranskog programa Deni Porej.
„Uprava Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Milom Gadžić sa zadovoljstvom se odazvala pozivu na suradnju predstavnika WWF Adria. Predavanje koje smo zajedno realizirali je tek početak suradnje Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i udruge Dinarica, WWF Adria. Naime, uskoro možemo očekivati nekoliko zajedničkih aktivnosti koje se odnose na održavanje tematskih radionica, primjerice naslova “Sat za planetu Zemlju“, te gostujućih predavanja. Navedene aktivnosti će studentima itekako pomoći pri usvajanju teorijskih sadržaja različitih kolegija, te stoga pozivam studente da se uključe, usvajaju nova znanja te da zajedno damo doprinos očuvanju okoliša i naše planete,“ navodi doc. dr. sc. Sandra Jelčić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Dodatni dokazi antropocena
Glavne prijetnje vrstama utvrđene u izvještaju izravno su povezane s aktivnostima ljudi, od nestanka staništa do uništavanja i prekomjernog iskorištavanja divljih vrsta. Neizvjesna je budućnost planeta u vremenu u kojem čovječanstvo ponajviše utječe na promjene na Zemlji, uključujući moguće šesto masovno izumiranje. Ovo novo razdoblje već nazivamo antropocenom. Shvatimo li zašto ulazimo u ovu novu epohu, moći ćemo pronaći rješenja za povratak ekosustava o kojima ovisimo.
Izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane potrebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljoprivreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 posto potrošnje vode.
Predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i financijskih sustava neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.
Iskorištavanje planeta do samih granica
„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.
Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.
„Slatkovodni sustavi izuzetno su osjetljivi na promjene kojima su sve češće izloženi poput izgradnje hidroelektrana, unosa invazivnih vrsta, zagađenja, iskopavanja pijeska i šljunka te neodrživog upravljanja. Zbog toga je i iznimno zahtjevno očuvati slatkovodna staništa, gdje WWF Adria provodi projekt pod nazivom Slatkovodna staništa, kojim zagovaramo održivo i ekološki svjesno upravljanje i korištenje vodnih resursa, s fokusom na hidroelektrane“, navodi Zoran Mateljak, direktor Udruge Dinarica, predstavnik WWF Adria u BiH.
Planiranje budućnosti
U izvještaju WWF-a dokazuje se da moramo promisliti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mjerimo uspjeh i cijenimo prirodni okoliš. Kako bismo očuvali okoliš uz gospodarski i društveni razvoj potrebna je hitna sustavna promjena koju će provesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.
Izvještaj o stanju planeta za 2016.: „Rizik i otpornost u novom dobu“ jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koju svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja se od 1970. do 2012. pratilo više od 14 000 populacija kralježnjaka više od 3700 vrsta. Izvještaj možete preuzeti na stranici adria.panda.org/lpr_2016
WWF Adria se zahvaljuje upravi Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji je izrazio spremnost za sudjelovanje i organizaciju predstavljanja „Izvještaja o stanju planeta 2016“.
KRAJ
Cijeli izvještaj, njegov sažetak i sav popratni materijal možete preuzeti na: adria.panda.org/lpr_2016
Link na fotografije: https://www.dropbox.com/sh/yb4bbhsyfoaw6i4/AAChOF1qjJ61A0fse5Y0N7ata?dl=0
Za više informacija:
Nela Slezak, odjel komunikacija, WWF Adria, Mob: +387 63 890 607,
e-mail: nslezak@wwfadria.org
O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/
O ZOOLOGICAL SOCIETY OF LONDON (ZSL):
Osnovan 1826. godine, Zoological Society of London (Londonsko zoološko društvo) međunarodna je znanstvena udruga. Glavna uloga je zaštita životinja i njihovih staništa. ZSL vodi ZSL zoološki vrt u Londonu te ZSL Whipesnade Zoološki vrt, provodi znanstvena istraživanja u Institutu za zoologiju te aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša u više od 50 zemalja širom svijeta. www.zsl.org
O Global Footprint Networku:
Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta.
